Falun Dafa Minghui.org

Jw_banner_bs

Dr. David Matas: Specifičniji zakoni usmjereni na Komunističku partiju Kine potrebni za zaustavljanje prisilnog oduzimanja organa

(Minghui.org)

Međunarodna koalicija za zaustavljanje zloupotrebe transplantacija u Kini (ETAC), jedna od vodećih organizacija čiji je cilj okončanje brutalnosti Komunističke partije Kine (KPK), nedavno je, 24. veljače, održala konferenciju o prisilnom uzimanju organa što provodi KPK. 

U posljednjih nekoliko članaka, mi smo pisali o nekoliko govornika na konferenciji, kao što je Sir Geoffrey Nice QC (predsjedavajući Suda za Kinu) i Wendy Rogers (klinička profesorica etike i jedna od 10 najvažnijih ljudi u znanosti u 2019. godini, prema znanstvenom časopisu Nature). 

Ovdje se usredotočujemo na govor Davida Matasa, odvjetnika za ljudska prava i autora. Matas je vodio neovisne istrage o prisilnom uzimanju organa u Kini. Njegove knjige uključuju Krvava žetva: Ubijanje pripadnika Falun Gonga zbog njihovih organa (2009),  Podržavljeni organi: Zloupotreba transplantacija u Kini (2012) i druge. 

Tijekom svog govora na ETAC forumu, Matas je razradio moguće akcije za zaustavljanje prisilnog uzimanja organa, iz pravne perspektive. Pozvao je na specifičnije zakone usmjerene na KPK. Primjerice, na temelju Zakona Magnitsky, razne vlade mogle bi dodati kriminalce koji su uključeni u vađenje organa, na svoje odgovarajuće popise kršitelja ljudskih prava, kako bi bili sankcionirani. Štoviše, profesionalne organizacije i pojedinci koji su sudjelovali u zločinima trebali bi biti isključeni i izolirani. Konačno, svaka bi država trebala podnijeti izvješća o transplantacijskom turizmu, kako bi se procijenila ozbiljnost problema, za daljnje aktivnosti.

David Matas govori na konferenciji Međunarodne koalicije za zaustavljanje zloupotrebe transplantacija u Kini (ETAC), 24. veljače 2021. godine.

Zakon Magnitsky

Kako usvojiti zakone koji će zaustaviti vađenje organa u Kini? Matas smatra da su zakoni KPK besmisleni, jer KPK kontrolira postupak donošenja zakona i donosi i provodi samo zakone koji ciljaju druge, ali ne i samu KPK. Drugim riječima, KPK se ne bi koristila svojim zakonima, kako bi sebe spriječila u počinjenju kaznenog djela oduzimanja organa. 

Kao rezultat toga, druge bi države trebale imati lokalne zakone koji zabranjuju prisilno vađenje organa. Takvi zakoni, jednom provedeni, donekle bi obuzdali KPK. Ali oni možda neće biti dovoljni, jer su iz Kine dostupne samo ograničene informacije.

Primjerice, KPK je prodajom organa prikupljala sredstva za vojni zdravstveni sustav, ali je žestoko negirala tu činjenicu. Stoga su opći zakoni važni, ali nas možda neće daleko odvesti. 

Učinkovitiji pristup donose zakoni koji su posebno usmjereni na KPK. Što su takvi zakoni prilagođeniji u objašnjavanju kako je KPK počinila zločine, to će oni biti učinkovitiji. 

Dobar primjer je Zakon Magnitsky. On postoji u mnogim zemljama, ali nije široko prihvaćen. Prema ovom zakonu, prekršitelji ljudskih prava riskiraju da se njihov identitet objavi, zabrani im se ulazak u zemlje u kojima je usvojen Zakon Magnitsky i zamrzne njihova imovina u tim zemljama. 

U mnogim se zemljama Zakon Magnitsky primjenjivao na razne vrste prekršitelja ljudskih prava, ali ne i na one koji su uključeni u vađenje organa u Kini. Stoga bismo trebali zatražiti da zemlje koje imaju takve zakone, dodaju kriminalce koji uzimaju organe, na kaznene liste Zakona Magnitsky. 

Isključenje sudionika uzimanja organa

Matas je rekao da, s obzirom na rašireno vađenje organa zarobljenicima savjesti u Kini, može se primijeniti klauzula o povratnoj odgovornosti i isključenju sudionika. 

O tome je on također ranije raspravljao u člancima i na konferencijama. Na primjer, u radovima koje su objavili kineski istraživači, u kojima su nedostajale pouzdane informacije o donatorima, "Na izdavače ili transplantacijske stručnjake ne smije pasti odgovornost, da bi se pokazalo da u Kini nešto nije u redu. Odgovornost je dapače obrnuta. Na kinesku transplantacijsku profesiju pada odgovornost, da van svake sumnje pokaže, da nema izvora organa od zarobljenika savjesti. Studije proizašle iz Kine, koje to ne pokazuju, trebaju biti odbačene za objavljivanje", rekao je on na Međunarodnoj konferenciji Oxford Global Health and Bioethics 2019, u prezentaciji pod nazivom "Isključenje ili angažiranje u borbi protiv neetičkih medicinskih istraživanja."

Uzimajući u obzir razmjere prisilnog uzimanja organa u Kini, Matas je rekao da možemo pretpostaviti, da je svaki pojedinac koji se bavi transplantacijom organa, suučesnik u zločinu prisilnog uzimanja organa. Stoga, ukoliko ne postoje dokazi koji pokazuju drugačije, trebali bismo prestati surađivati ​​s odjelima za transplantaciju organa u kineskim bolnicama. Slično tome, trebali bismo zaustaviti razmjenu znanstvenih programa. Kineskim istraživačima ne bi trebalo biti dopušteno objavljivati ​​članke ili držati prezentacije na međunarodnim konferencijama, dobivati poduku ili se pridružiti inozemnim društvima za presađivanje organa. Pored toga, ne bismo trebali prisustvovati takvim skupovima u Kini ili se pridružiti društvima za presađivanje organa u Kini. 

Ako se drugačije ne dokaže, potrebna je sveobuhvatna izolacija ili isključenje, objasnio je Matas. Rekao je, da medicinski stručnjaci imaju na raspolaganju mnogo načina za postizanje ovog cilja. Umjesto novih strategija, ove aktivnosti već postoje i pokazale su se učinkovitima u kratkom vremenu. Na tim je profesionalcima da se udruže i da to ostvare. 

Do sada su zdravstvene službe u Kini unosno zarađivale kradući organe zatvorenicima savjesti, jer nema nikakvih troškova. Ovakvo isključivanje pomoći će im, da uvide posljedice svog neetičnog ponašanja.

Izvješća o transplantacijskom turizmu

Još jedan Matasov prijedlog je, da bi sve države trebale zatražiti od svojih zdravstvenih agencija, da dostave izvješća o transplantacijskom turizmu. 

Matas je rekao da smo u zlonamjernom krugu. Nemamo dovoljno podataka o transplantacijskom turizmu u Kini i ne znamo koliko je stanje loše. Kao rezultat toga, nismo uložili dovoljno napora da zaustavimo zločin. Da bismo okončali ovaj zlonamjerni krug, možemo započeti s obveznim izvješćima o transplantacijskom turizmu. 

Jednom kada spoznamo razmjere transplantacijskog turizma u Kini, znati ćemo njegovu ozbiljnost. To će nam omogućiti, da zajedno sa suradnicima poduzmemo akcije. 

Postoji li potreba za donošenjem zakona, koji će zaustaviti vađenje organa u Kini? Matas je rekao, da je odgovor da. Ali, to će učinkovito obuzdati zločin, samo ako se primjenjuju prikladni zakoni na potrebnim područjima. 

Svi članci, slike i sadržaji objavljeni na Minghui.org zaštićeni su autorskim pravima. Nekomercijalna reprodukcija je dopuštena, ali zahtijeva označavanje s naslovom članka i poveznicom na izvorni članak.