Tradicionalna kineska kultura je ogromna i duboka. Ali neki ljudi misle da su te vrijednosti zastarjele. Netko me jednom pitao: „Kako nam te drevne vrijednosti pomažu u doba moderne znanosti i umjetne inteligencije?“
Ovo je važno pitanje jer nas poziva da istražimo vezu između drevne mudrosti i modernog društva.
Drevna mudrost u odnosu na modernu znanost
Jedan značajan primjer je binarni sustav, gdje su brojevi, slova i druge informacije predstavljeni kao nizovi nula i jedinica. Zapravo, svi moderni računalni podaci oslanjaju se na binarno kodiranje. Prilikom razvoja binarnog sustava u 17. stoljeću, njemački matematičar i filozof Gottfried Leibniz naglasio je njegov odraz jednostavnosti i jedinstva božanskog.
U svojim objavljenim djelima, Leibniz je priznao značaj I Chinga, drevnog kineskog teksta koji se pripisuje mudracu Fu Xiju. Napisao je: „Objašnjenje binarne aritmetike, koja koristi samo znakove 1 i 0, s nekim napomenama o njezinoj korisnosti i o svjetlu koje baca na drevni kineski lik Fu Xija.“
Leibniza su posebno zaintrigirali heksagrami u I Chingu. Svaki heksagram sastoji se od šest naslaganih horizontalnih linija - bilo punih (yang) ili isprekidanih (yin). Ovi uzorci simboliziraju kvalitete jina i janga, nudeći uvid u ljudsku prirodu i svijet.
Zapravo, tradicionalna kineska kultura također smatra da su ljudsko tijelo, društvo i kozmičko tijelo usko povezani. Iako se to može činiti nezamislivim zbog ogromnih vremenskih udaljenosti, sličan osjećaj misterije javlja se u modernoj znanosti, posebno u fenomenu kvantne isprepletenosti.
U klasičnoj mehanici, na objekte utječe isključivo njihova neposredna okolina, koncept poznat kao princip lokalnosti. Međutim, u kvantnoj mehanici, par isprepletenih čestica (odnosno jedna s vrtnjom u smjeru kazaljke na satu, a druga s vrtnjom suprotno od kazaljke na satu) čini se da mogu međusobno komunicirati signalima bržim od svjetlosti. Albert Einstein je ovaj fenomen slavno nazvao „sablasnim djelovanjem na daljinu“.
Nadalje, znanstvenici su vizualizirali valnu funkciju dvaju isprepletenih fotona koristeći digitalnu holografiju. U radu iz 2023. godine u časopisu Nature Photonics pod naslovom „Interferometrijsko snimanje amplitude i faze prostornih bifotonskih stanja“, istraživači sa Sveučilišta u Ottawi i Sveučilišta Sapienza u Rimu uspješno su rekonstruirali simbol jina i janga u dijagramu Tai Chija.
Sklad između ljudskih bića i naše okoline očituje se na mnogo načina. Tradicionalni kineski znakovi glazbe i medicine ne samo da dijele isti izgovor (yue), već su i vrlo slični u svojim potezima pisanja. To je u skladu s opisom u Unutarnjem klasiku Žutog cara, poznatoj drevnoj knjizi o kineskoj medicini, „glazba liječi srce, a lijek liječi tijelo.“
Nadalje, pet glavnih nota (gong, shang, jue, zhi, yu) tradicionalne kineske pentatonske ljestvice odgovaraju pet elemenata: zemlji, metalu, drvu, vatri i vodi. Obje se također odnose na pet glavnih unutarnjih organa (slezena, pluća, jetra, srce i bubreg). „Mantra čistog srca i univerzalne dobrodušnosti“, melodija iz drevne Kine, mogla je regulirati disanje, uravnotežiti um i poboljšati cjelokupno zdravlje.
Takva drevna mudrost vidljiva je i u modernom društvu. Renomirani glazbeni koledž Berklee, na primjer, ima Institut za glazbu i zdravlje koji ima za cilj poboljšati zdravlje i dobrobit kroz glazbu.
Razlika između moderne ideologije i tradicionalnih vrijednosti
Pod utjecajem moderne tehnologije, mnogi ljudi skloni su vjerovati samo znanosti s kojom su upoznati i odbacivati različita gledišta. Posljedično, mogu se više usredotočiti na materijalni život, zanemarujući pritom tradicionalne vrijednosti.
Jedan primjer je anksioznost, koja je postala norma u modernom društvu. Ljudi često žele više, bez obzira na svoje sposobnosti, i žale se kada im se očekivanja ne ispune. Ali prema tradicionalnoj kineskoj kulturi, nečija sreća dolazi od vrline, a nečiji položaj (poput službenog čina) u skladu je s njegovom ili njezinom vrlinom. Stoga bi se zadacima trebalo pristupati marljivo i smireno, umjesto da se bavimo nepraktičnim željama.
I Ching, jedan od gore spomenutih starih kineskih klasika, kaže: „Velike odgovornosti temelje se na velikoj vrlini.“ To znači da vrlina nosi blagoslove i sreću na isti način na koji voda nosi čamac. Kad je voda plitka, teško da bi išta mogla nositi.
Zeng Guofan, istaknuti dužnosnik dinastije Qing, bio je primjer integracije tradicionalnih vrijednosti i osobnog rasta. Duboko je poštovao klasična učenja i dosljedno radio na usavršavanju svog karaktera. Crpeći inspiraciju iz I Chinga, razumio je važnost uravnoteženja jina i janga - prepoznajući da se čovjek mora truditi ne samo za postignuća (jang), već i za poniznost i samokontrolu (jin). Nakon velikih pobjeda, pripisivao je zasluge za uspjeh drugima i ponekad smanjivao broj vojnika kako bi ublažio careve brige.
U svom osobnom životu, Zeng je naglašavao „iskrenost, poštovanje, smirenost, oprez i ustrajnost“. Svaki dan je pisao dnevnik i razmišljao o svom ponašanju. Posebno je obraćao pažnju na „disciplinu kada je bio sam“ - čak i kada je ostajao sam, uvijek je održavao dostojanstvo umjesto da ugađa sebi. Ove osobine nisu mu samo donijele poštovanje drugih, već su privukle i mnoge talentirane pojedince oko njega. Zengova priča nas uči da kada netko njeguje vrlinu i osobni rast, uspjeh će prirodno uslijediti.
Međutim, malo ljudi u modernom društvu to slijedi. Posebno u kontinentalnoj Kini, mnogi ljudi teže postizanju bogatstva i slave preko noći, čak i ako to znači nanošenje štete drugima. Da stvar bude gora, industrija umjetnosti i zabave često se usredotočuje na čulni užitak i požudu praćenu moralnom degeneracijom.
U davna vremena, stvari su bile drugačije. Legenda kaže da je Fu Xi stvorio se, citru sa žicama, kako bi "smirio srce i nahranio dušu". Vjerovalo se da ta čistoća i sklad jina i janga uzdižu osobu, približavajući je božanskom.
(Nastavit će se)
