Sljedeći tekst napisao je Falun Gong praktikant iz Kine. On vjeruje da su trenutne financijske poteškoće koje muče obične građane u Kini uzrokovane od strane Komunističke partije Kine (KPK), točnije njezinom manipulacijom političkim, financijskim, pa čak i pravnim sustavima kako bi koristila sebi, dok šteti vlastitom narodu.
Autor smatra današnju moralnu korupciju temeljnim problemom krize u Kini. Nakon niza političkih kampanja koje su ciljale na tradicionalne kineske vrijednosti, u srpnju 1999., KPK je pokrenula progon Falun Gonga. To je ljude još više udaljilo od njihove savjesti i principa prakse, Istinitost-Dobrodušnost-Tolerancija. S vremenom je to dovelo do društvenih i financijskih problema, siromaštva i drugih katastrofa. Ovaj uzročno-posljedični odnos utkan je u tradicionalnu kinesku kulturu, a u skladu je i sa zapadnom kulturom. Jedan primjer je biblijska priča o uništenju Sodome i Gomore.
Autor savjetuje kineskom narodu da njeguje vrlinu, prekine veze s KPK i prestane sudjelovati u progonu Falun Gonga, izravno ili neizravno.
* * *
U 2025. godini, na temelju onoga što sam vidio i čuo, mnogi su obični ljudi u Kini imali financijskih poteškoća. Dakle, što će se dogoditi u 2026. godini?
Želim pokrenuti ovu temu jer KPK ne mari za obične kineske građane. Zapravo, obični Kinezi često sebe nazivaju jiucai (poriluk), koje Partija iskorištava baš kao poriluk koji se bere iznova i iznova. Bez obzira na to koliko naporno obični ljudi radili ili se trudili, njihova sudbina i dalje leži u rukama KPK.
Prije samo nekoliko mjeseci, na primjer, vrhovni vođa KPK je tvrdio da osoba može živjeti do 150 godina, što je izjava vjerojatno povezana sa žetvom organa od živih zatvorenika savjesti koju provodi Partija. Korisnici interneta u ovoj situaciji sebe nazivaju ren kuang (rudnik ljudi, tj. rudarenje ljudi umjesto ugljena ili zlata), jer taj resurs nije obnovljiv. „Nadogradnja” sudbine običnih ljudi s poriluka na ljudski rudnik oslikala je mračniju sliku — čak i ako osoba umre, njezini se organi i dalje mogu ubrati za profit KPK.
U ovom kontekstu ne može se očekivati da će Partija promijeniti svoje načine i početi raditi u korist ljudi. Odnosno, bez obzira na financijsku krizu u Kini, elita KPK nastavit će uživati u svom privilegiranom statusu kao i obično.
Visoka stopa nezaposlenosti i ekonomska recesija
Na osobnoj razini, financijska situacija društva odražava se u stopi nezaposlenosti. „Situacija je 2023. godine bila toliko strašna da se procjenjivalo da je stopa nezaposlenosti mladih u Kini čak 46,5%, prema profesoru ekonomije sa Sveučilišta u Pekingu, Zhang Dandan-u”, što je objavio Yahoo u članku iz kolovoza 2025. pod naslovom „Nezaposlenost mladih u Kini je toliko loša da tražitelji posla iz generacije Z plaćaju 7 dolara dnevno kako bi se pretvarali da rade u uredu”. U ovoj situaciji, veliki broj mladih ljudi bio je prisiljen povući se s tržišta rada „ležeći ravno” (op. prev. na engleskom: “lying flat”, na kineskom: tang ping, označava pokret pasivnog otpora u Kini) — radeći tek onoliko koliko je minimalno potrebno za preživljavanje umjesto da se nadaju poslu.
U 2025. godini, situacija s poslom se očito pogoršala, a posebno su pogođeni nedavni diplomanti. Očekivano, utjecaj pogađa uglavnom obične obitelji; bogati i moćni nemaju problema s pronalaženjem zaposlenja.
Ipak, bogati u Kini također doživljavaju vlastite izazove. „Kina intenzivira napore za prikupljanje poreza na prihode građana u inozemstvu, proširujući nadzor na manje imućne pojedince nakon što je prošle godine ciljala na ultra-bogate”, izvijestio je Bloomberg u članku iz lipnja 2025. pod naslovom „Kineski obračun s globalnim porezom na dohodak širi se izvan ultra-bogatih”.
Pogođeni su i pojedinci i tvrtke. „Na temelju kineskih poreznih zakona, tvrtke s godišnjom prodajom većom od pet milijuna yuana moraju platiti do 13% PDV-a”, izvijestio je Bloomberg u studenom 2025. godine. Mnoge tvrtke ostvaruju profit iskorištavajući jeftinu radnu snagu u Kini i prodajući robu s niskom maržom u velikim količinama. Novi porez na dodanu vrijednost (PDV) od 13% prihoda vjerojatno će, prema stručnjacima, gurnuti mnoge e-trgovine u bankrot.
Neodrživo gospodarstvo
Financijski, mentalni i društveni učinak ovih problema ne smije se podcijeniti. „Ova neizvjesnost potiče mnoge mlade u Kini da prigrle štedljivost, a društvene mreže preplavljene su savjetima o tome kako ljudi mogu preživjeti s vrlo malo novca”, izvijestio je BBC u članku iz studenog 2025. pod naslovom „Dva obroka za 1 dolar: Zašto mladi u Kini ne troše”.
Na primjer, videozapisi 24-godišnjakinje s internetskim imenom Zhang Small Grain of Rice (op. prev. Zhang sitnozrnata riža) prikazuju kako ona koristi komad običnog sapuna za svu osobnu higijenu umjesto skupih proizvoda za čišćenje kože.
Odbijanje potrošnje moglo bi učiniti ekonomsku recesiju još gorom ili dugotrajnijom. Dakle, što se dogodilo i zašto kinesko gospodarstvo nije održivo?
Dugo se vremena kineski gospodarski rast oslanjao na ulaganja i izvoz. „U razdoblju od 1998. do 2015. godine ... ulaganja — produbljivanje kapitala — imala su dominantnu ulogu, pridonoseći 68,3 posto rasta BDP-a”, stoji u izvješću Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja iz 2024. godine.
Ulaganja su potaknula kineski proizvodni sektor i povremeno dovodila do prekomjernih kapaciteta. „Prekomjerna ulaganja u početku su se pokazala u cvatućem sektoru nekretnina, ali su se nedavno ukorijenila u industrijskom sektoru. Naposljetku su proizvela prekomjerni kapacitet i trenutni fenomen involucije — neuredne cjenovne konkurencije koja šteti zdravlju industrije — uz deflaciju proizvođačkih cijena i sve veće gubitke među domaćim tvrtkama”, stoji u izvješću Federal Reserve Bank of Dallas iz prosinca 2025. godine.
Kao rezultat toga, u prvih 11 mjeseci 2025. godine, kumulativni trgovinski suficit Kine premašio je bilijun dolara — što je povijesna prekretnica. Međutim, ovo postignuće također izaziva zabrinutost. Prema članku iz siječnja 2026. u časopisu The Diplomat pod naslovom „Koliko je stvaran kineski trgovinski suficit od preko bilijun dolara?”, ta je brojka otprilike jednaka kombiniranim trgovinskim suficitima od drugog do desetog najvećeg suficitarnog gospodarstva svijeta.
Takvo neuravnoteženo gospodarstvo naštetilo je zemljama na globalnoj razini. Zemlje u razvoju su najveće žrtve. Globalizacija je trebala pomoći Africi, Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji da dovrše industrijalizaciju, ali ih je kineski model pretvorio u odlagališta jeftine robe i dobavljače sirovina.
„Kina se nastoji prikazati kao prvak takozvanog 'Globalnog juga' ne-zapadnih gospodarstava u usponu. Ali u svojoj potrazi za utjecajem nailazi na prepreku — sve veći otpor prema njezinoj trgovinskoj praksi”, stoji u članku u Business Insider iz prosinca 2024. pod naslovom „Kineska jeftina roba prijeti potkopati njezin utjecaj u svijetu u razvoju”.
„Od Indonezije do Brazila, jeftina kineska roba — uključujući električna vozila, tekstil i čelik — preplavljuje tržišta i, prema kritičarima, uništava lokalne industrije koje se još uvijek pokušavaju oporaviti od gospodarskog pada povezanog s COVID-19”, nastavlja se u članku.
Svi ovi slučajevi naglašavaju štetne učinke neispravnog kineskog gospodarstva i objašnjavaju zašto je ono neodrživo. Kako sve više zemalja prepoznaje ovaj problem i smanjuje uvoz iz Kine, KPK će se morati osloniti na domaću potražnju i potrošnju. No, smanjeni prihodi i posljedična štedljivost čine to opcijom koja vodi u slijepu ulicu.
Temeljni uzrok
Do određene mjere, gore opisana trgovinska neravnoteža slična je raku, bolesti koju karakterizira nekontrolirani rast abnormalnih stanica.
„Kada to postane nemilosrdna konkurencija, kompresija, smanjenje poreznih prihoda i rasta plaća, sav taj deflacijski pritisak sada se izvozi. Ja to doista smatram ekonomskim rakom”, objasnio je singapurski financijski edukator Loo Cheng Chuan u članku u Independent Singapore News iz studenog 2025. pod naslovom „Izvozi li Kina ekonomske jade u Singapur i dalje?”.
Posljedica je katastrofalna ne samo na globalnoj razini, nego i unutar zemlje. Prema izvješću NPR-a iz svibnja 2025., nekontrolirani prekomjerni kapaciteti učinili su Kinu najvećim utjerivačem dugova u zemljama u razvoju. Unutar Kine, KPK i njezina lokalna upravna tijela nisu uspjeli vratiti dugove te su tako od 2025. godine postali najveći neplatiše dugova.
Ovi neispunjeni dugovi negativno su utjecali na sve industrije. Osim ključnih vladinih agencija KPK, mnoge agencije niže razine nisu u mogućnosti isplatiti plaće svojim zaposlenicima. U međuvremenu, Partija je tiskala više novca, koji je ponovno završio u džepovima elite.
Kineska ekonomska kriza ukorijenjena je u njezinim političkim prioritetima — globalnoj ekspanziji i utjecaju, kao i domaćem iskorištavanju — slično karakteristikama raka opisanima gore. Nakon što je iskoristila ograničena ljudska prava, niske socijalne naknade i nisku potrošnju kako bi stvorila cjenovnu prednost, KPK zatim koristi državne subvencije, financijsku distorziju i političku zaštitu kako bi progurala svoje proizvode na globalno tržište. Naplaćujući iznimno niske cijene, Kina proždire proizvodne industrije u drugim zemljama.
Takva remetilačka praksa u skladu je s planom koji KPK koristi otkad je 1949. godine preuzela vlast. Nakon zapljene zemlje i kapitala od veleposjednika i vlasnika tvrtki 1950-ih, predvodila je ozloglašeni Veliki skok naprijed 1958., koji je uzrokovao Veliku glad između 1959. i 1962. godine. Nakon Kulturne revolucije (1966. – 1976.), KPK je 1989. godine izvršila masakr na Trgu Tiananmen i 1999. pokrenula progon Falun Gong.
Od gospodarstva do kulture, od političkog sustava do ideologije, Partija je uvijek davala prioritet kontroli nauštrb nanošenja štete svojim građanima. Tijekom proteklih 26 godina, ocrnila je Falun Gong propagandom mržnje i uvjerila ljude da ne slušaju svoju savjest. S vremenom su ljudi postali otupjeli na pritvaranja i mučenja nevinih Falun Gong praktikanta i sada se fokusiraju samo na vlastite kratkoročne dobitke. Progon izjeda moralno tkivo društva i, na kraju, svi će postati žrtve.
Nema nade na vidiku
U prošlosti su roditelji govorili svojoj djeci da naporno uče kako bi pronašli posao i naporno rade kako bi uživali u boljem životu. Ništa od toga ne vrijedi u današnjoj Kini. S obzirom na začarani krug duga opisan gore, uz obvezne doprinose za socijalno osiguranje, veliki broj novih i srednjih poduzeća se zatvorio. U srpnju 2024., nakon što je izmijenjeni Zakon o trgovačkim društvima stupio na snagu, dioničari tvrtki koji su prethodno obećali kapital, ali ga nisu uplatili, također su postali neplatiše.
Stalno mijenjanje politika KPK omogućilo je dužnosnicima da iskorištavaju obične ljude radi profita. S padom cijena nekretnina i nedovršenim građevinskim projektima, teško zarađeni novac odlazi u nepovrat. Nagli pad cijena kuća znači da su polog i troškovi renoviranja uzaludno potrošeni, jer vrijednost nekretnine često pada ispod glavnice hipoteke. Da stvar bude gora, vlasnici i dalje moraju nastaviti plaćati hipoteku.
Kina ima strogi sustav hukou (registracija kućanstava). Mnogi ljudi iz ruralnih područja ostavili su svoje supružnike i djecu te naporno radili kako bi se utvrdili u gradu. Domovi koje su kupili — koji su nekoć bili izvor ponosa za njih i njihove obitelji — sada su postali financijske crne rupe. Njihovo žaljenje zbog podizanja tih hipoteka i kredita za automobile neopisivo je.
Nastavak života u gradu je beznadno, a ne raditi nije opcija. Da stvar bude još gora, pomaknuta je i granica za odlazak u mirovinu. Uz sve ove čimbenike zajedno, neki ljudi žive u bijedi, a neki čak biraju samoubojstvo.
Dok ignorira ove domaće krize i patnju svog naroda, KPK nastavlja rasipati novac gurajući svoju komunističku ideologiju na globalnoj razini.
Pozitivna strana
Kaos u današnjoj Kini potiče na razmišljanje o tome što je pošlo po zlu, budući da je razumijevanje temeljnog uzroka bitno za pronalaženje rješenja.
Rješava li problem uhićenje više korumpiranih dužnosnika? Ako korijen problema dolazi iz moralnog pada koji potiče sama KPK, malo je vjerojatno da će ova uhićenja donijeti temeljne promjene. Na primjer, nakon svake političke kampanje u prošlosti, Partija bi dio ljudi označila kao „izgrednike” i ciljala ih, samo da bi ubrzo uslijedila druga kampanja — i katastrofa.
To je zato što je korijen problema KPK. Režim povremeno može promijeniti taktiku kako bi ublažio gnjev javnosti i dobio inozemnu potporu (kao što je to činio zadržavajući se u sjeni u prethodnim desetljećima), ali njegova bit — kontroliranje i suzbijanje ljudi pod svaku cijenu radi vlastite koristi — ostaje nepromijenjena.
Promicanjem klasne borbe, mržnje i laži, režim proturječi tradicionalnim vrijednostima Kine koje se temelje na ljubaznosti, poštovanju i obzirnosti prema drugima. To ne iznenađuje jer je komunizam Kini stran; uvezen je iz Sovjetskog Saveza i nametnut kineskom narodu.
Knjiga iz 2004. godine, Devet komentara o Komunističkoj partiji, dobro objašnjava korijene KPK. Preko 450 milijuna Kineza shvatilo je koliko je KPK toksična i odreklo se svog članstva u Partiji, uključujući njezine povezane organizacije mladih, Komunistički savez mladih i Mladi pioniri. Odvajanje od Partije je važno, jer kad su se ljudi pridruživali tim organizacijama, morali su podići šake i prisegnuti da će posvetiti svoje živote KPK.
Ukratko, društvena previranja u Kini trebala bi potaknuti ljude unutar i izvan zemlje da naprave moralni izbor prije nego što brod KPK potone. Oni koji su se pridružili KPK u bilo kojem trenutku trebali bi istupiti iz nje, a ljudi izvan Kine trebali bi prepoznati i suprotstaviti se stalno rastućem utjecaju Partije u svojim zemljama i zajednicama. Postoji stara kineska izreka: „Dobro se nagrađuje, a zlo kažnjava.” U moralno korumpiranom društvu, na kraju će svi patiti, bez obzira na lokaciju ili društveni status.
